|
|
|
Tekstove šaljite na edo.hadziselimovic@inet.hr
Fotografije šaljite na info@planine.org
22. 12. 2005., 09:48
Ponosimo se našim Velebitom
Ana Lemić, Gospić
Ponosimo se našim, ili bolje rečeno, svojim Velebitom. Jer, nema mu premca ne samo kod nas nego i u svijetu. Njegova morfološka raznolikost, njegov krš i biološka raznolikost čine ga tim što jest, svjetski dragulj. Jest da su njegove šume othranile mnoge Ličane i Podgorce, ali tad se u šumu ulazilo da tako kažem "nježnije". Nije bilo moćnih strojeva koji su rušili sve pred sobom. Na određenom području gdje je sječa šume bila planirana ulazilo se "neprimjetnije", ne u krševiti i vršni dio i s mnogo manje buke i posljedica i devastacije okolnog prostora. Zar se i danas ne bi sve to moglo raditi daleko obazrivije sa što manje posljedica. Zar se ne bi trebale ispoštovati sve mjere opreza i voditi računa o staništima već ionako dobro prorijeđenih životinja, o njihovim brloženjima, pjevalištima već ionako jako rijetkog tetrijeba, o izvorima i tokovima iako malim i slabašnim ali za velebitske prilike neprocjenjivim jer stvaraju uvjete posebnoj vrsti flore i faune vezanoj za vlažna staništa. Jer, Velebit je po svojoj ljepoti koju mu daje morfološka raznolikost upravo poznat po biološkoj raznolikosti. I, što je najvažnije, uz sva događanja, još uvijek ga se u svijetu smatra netaknutim. Ali, to je samo na prvi pogled.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 1035 puta
22. 12. 2005., 09:44
Velebite!
Josip Šibenik, Karlovac
Velebit je jedan od najljepših bisera prirode u Hrvata, stoga čuvajmo svoj Velebit, njegovoga u gorici vuka, njegove gudure, vrtače i brda isto kao što su ih čuvali naši hrabri vitezovi od starih vremena sve do naših dana. Velebit je veličanstven, ne samo zbog svoje ljepote već zato što ta planina ima dušu, dušu koja progovara kroz fijuk vjetra i grmljavinu groma.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 885 puta
22. 12. 2005., 09:39
Velebit in ljudje
Vid Pogačnik, Kranj, Slovenija
Na Islandiji je lep slap Gullfoss. Že davnega leta 1907 so angleški industrialci ponudili kmetu Tomasu Tomassonu, da odkupijo kmetijo in posestvo, z namenom, da slap izkoristijo za elektrarno. Niti 50 kratna cena vrednosti kmetije ni bila zadosti, da ne bi vrli mož vsakokrat odgovoril: "Ne bom prodal svojega prijatelja!" A prizadevanja za izgradnjo elektrarne so tekla naprej. Kmetova hči Sigridur Tomasdottir je vložila vso svojo energijo, da do izgradnje elektrarne ni prišlo. V islandskem parlamentu je celo zagrozila, da se bo vrgla v slap. Končno je vlada odkupila zemljišče s slapom in ga proglasila za narodni park. Danes Gullfoss predstavlja eno največjih znamenitosti Islandije, na pogumno Sigridur pa spominja spomenik ob razgledišču.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 2218 puta
16. 08. 2005., 14:17
Plači, Vilo Velebita !
Eugenija Špralja, Zagreb
Ni prije nisu znali koliko vrijediš, dok im svijet (Unesco) nije rekao: «Vaš Velebit je toliko lijep i vrijedan za cijeli svijet da ćemo ga u cijeloj njegovoj veličini uvrstiti na popis svjetski značajnih rezervata biosfere»! Tek onda su te naši zakonodavci proglasili parkom prirode. A koliko to ljudi zna i sada kod nas? Ali oni koji bi trebali znati tvoju vrijednost, jer im je to posao i imaju mogućnost i odgovornost da te zaštite, možda i znaju, ali svejedno, ne štite te onako kako im zakon koji su sami donijeli nalaže. Smjenjuju se ministri koji se drže slova zakona i zakona zaštite jer ima moćnijih od njih kojima do zaštite nije stalo, nego samo do svojih sebičnih interesa.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 8535 puta
16. 08. 2005., 14:14
Šumske ceste oko Visočice
Gordan Šerkinić, Zagreb
Dana 20. i 21. lipnja 2005. obilazio sam sa svojim planinarskim društvom područje južnoga Velebita. Prolazeći po zamišljenoj turi, došli smo i u područje kraj lugarnice na Jelovoj ruji. Područje Jelove ruje jedna je od točaka Velebitskog planinarskog puta koji vodi duž cijeloga Velebita i obilazi njegova najljepša i najzanimljivija mjesta. To je ujedno i posljednja točka koja se nalazi u šumi kada se ide prema jugu i rijetko područje iskonske očuvane divljine u kojoj je pravo čudo sresti čovjeka. Ako se nekoga i sretne, to je uglavnom jednako tako planinar koji prolazi svoju turu. Nakon susreta i pozdrava šuma ostaje tiha, mirna, prepuštena pjevu ptica, životinjama i kukcima. Cvijeću, bilju, suncu i godišnjim dobima. Bar smo tako do sada doživljavali ovo područje.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 1339 puta
16. 08. 2005., 14:11
Jeep safari po Velebitu
Vedran Sremac, Zagreb
U jeku sveopće strke oko devastacija Velebita od strane Hrvatskih šuma i lokalnih glavešina, nabasao sam na internetu reklamu za safari jeepovima po Velebitu. Ne bi me to toliko uzdrmalo, da se nisam sjetio jednog prošloljetnog susreta. Hodao sam tada sa svojim dobrim prijateljima Velebitom od sjevera prema jugu, a na leđima smo nosili oko 30 kg teške naprtnjače. Kod Kugine kuće sreli smo neke "čudne svatove", obučene u mokasine, štikle i papuče za more. Vozili su se u dvije Lade Nive, dok je treća prevozila prehrambene artikle i piće za okrijepu.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 1728 puta
16. 08. 2005., 14:07
Djelatnosti UNESCO u zaštićenim područjima Hrvatske
Dr. Draško Šerman, državni koordinator SEMEP-a
Tekst «Djelatnosti UNESCO u zaštićenim područjima Hrvatske» (UNESCO efforts in protected areas of Croatia) dr. Draška Šermana, nacionalnog koordinatora projekta SEMEP (South Eastern Mediterranean Environmental Education Project) objavljen je u časopisu Sustainable Mediterranean (Održivo Sredozemlje, br. 35, listopad 2004.), tromjesečnom glasilu Mediteranskog informativnog ureda za okoliš, kulturu i održivi razvoj (Mediterranean Information Office for the Environment, Culture and Sustainable Development). Središnja tema broja 35/2004 časopisa Sustainable Mediterranean bila je «Očuvanje biološke raznolikosti i prirodnog naslijeđa Sredozemlja» (Conserving Mediterranean biodiversity and natural heritage), gdje je u tekstu dr. Šermana predstavljena planina Velebit kao jedini Svjetski rezervat biosfere UNESCO u Republici Hrvatskoj.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 6818 puta
22. 06. 2005., 21:11
Ne rušimo Svetu nam Planinu
Vlado Prpić, Baške Oštarije
Riječ je o našem Velebitu, o našoj svetoj gori, simbolu i ponosu naše svete Hrvatske domovine. Premda je poveljom UNESCO-a 1978. godine proglašen Svjetskim rezervatom biosfere, a 1981. i Parkom prirode, a unutar njega su i dva nacionalna parka ništa se, ama baš ništa nije učinilo na očuvanju njegovih prirodnih vrijednosti. Probijaju se «ceste» u svrhu eksploatacije šuma ne vodeći računa o njihovoj štetnosti, odvoze se milijuni kubika kamenog materijala sa točila i «kamenoloma» duž cijele planine...
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 6330 puta
31. 05. 2005., 10:32
Područja sječe šuma na Velebitu
Aleksandar Gospić, Zadar
 Dolina Jandrina poljana - Kajino Mirilo - Dalmatinska vrata jedno je od posljednjih lokacija iskonske velebitske divljine i djevičanske bukove šume! Bezimena dolina se proteže između Jandrine poljane, na ličkom rubu Velebita, smještena između Trošeljevog Vrha na zapadu i Visočice na istoku i Dalmatinskih vrata, prijevoja smještenog na rubu primorske padine Velebita, između bezimene kote na zapadu i vrha Veliko Ploče na istoku. Dolina je dugačka oko 3 km. Prijevoj Kajino Mirilo dijeli je na otprilike dva podjednaka dijela. Sa Jandrine Poljane, do koje je stigla šumska cesta iz ličkog sela Rizvanuša, dužine 15 km, trasirane su i iskolčene dvije nove ceste sa obje strane doline! Tisuće i tisuće stabala označeno je za sječu! Cesta sa zapadne strane obilježena je do prijevoja Kajino Mirilo i vodi od Jandrine poljane trasom planinarske staze Stap - Jandrina poljana. Cesta sa istočne strane vodi od pretposljednje serpentine postojeće ceste (15,3 km) u smjeru juga obroncima vrha Šiljak.
Datum početka radova nije poznat a mogu započeti svakoga trenutka!
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 1446 puta
31. 05. 2005., 10:20
4-dnevni radni pohod PES ZM na Velebitu
Markacijska akcija Dabarski kukovi, Planinarski put Velebno, 26-29. 05. 2005.
 Planinarski put Velebno osnovalo je planinarsko društvo HPD «Zagreb-Matica» (http://www.zagreb-matica.hr) prema zamisli i pod vodstvom svoga istaknutog člana akademika prof. dr. Sergeja Forenbachera. U čast 110 godina organiziranog planinarstva u Hrvatskoj, Planinarski put Velebno službeno je otvoren 1. srpnja 1984. godine, a HPD «Zagreb-Matica» izdala je istoimeni trojezični vodič po ovom, malo poznatom dijelu Velebita. Dvije godine kasnije, dana 20. rujna 1986. akademik Forenbacher i dr. sc. Lelja Dobronić, tadašnja predsjednica HPD «Zagreb-Matica» svečano otvaraju planinarski dom u Ravnom Dabru, koji je preuređenjem ruševne zgrade nekadašnje škole dragovoljnim radom mnoštva marljivih ruku članova PD «Industrogradnja» i prijatelja postao omiljeno odredište planinara Hrvatske i ljubitelja prirode Velebita.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 2335 puta
26. 05. 2005., 12:25
Ciljevi kampanje Za velebit
Edo Hadžiselimović, dipl.ing.
• Žurno proglašenje Premužićeve staze zaštićenim spomenikom kulturne baštine, kako bi se očuvala za buduće generacije, a od nasrtaja ljudi koji ne razumiju njezinu vrijednost;
• Momentalna obustava svih neprimjerenih aktivnosti narušavanja prirodnog sklada vršnog pojasa planine Velebit, kako bi se očuvale neprocjenjive prirodne vrijednosti ekosustava vršnog pojasa Velebita i njegova dragocjena bioraznolikost što u skladu s direktivama Nature 2000 podrazumijeva očuvanje zaštićenih, ugroženih, endemskih i izumirućih biljnih i životinjskih vrsta, kako bi se to područje očuvalo za buduće generacije, a od nasrtaja ljudi koji ne razumiju njegovu vrijednost;
• Žurno formiranje Nacionalne radne skupine eksperata i predstavnika zainteresirane javnosti koja će preispitati postojeće neprimjerene granice i funkcionalnost pojedinih zaštićenih područja Velebita, kako bi se očuvale neprocjenjive i ugrožene prirodne vrijednosti planine Velebit, a koje su najvećim dijelom u njegovom vršnom pojasu od Zrmanje do Senja, zbog čega je i proglašen Svjetskim rezervatom biosfere UNESCO;
• Poticanje nadležnih državnih ustanova i institucija za žurnim upućivanjem odgovarajućeg zahtjeva u saborsku proceduru, kako bi se zakonski regulirala i utvrdila primjerena zaštita prirodnih posebnosti vršnog pojasa planine Velebit, jer su to dužne i moralno obvezne učiniti.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 1780 puta
19. 05. 2005., 17:42
Zašto voljeti i sačuvati Velebit
Paolo Pezzolato, HPS Rovinj - CAI Trst
Voljeni Hrvatski prijatelji, kao iskusan i cijenjen planinar i penjač, vaš sam gost dugi niz godina. Uvijek sam nastojao poštovati vaše planine i ljude, ne kao običan turist već kao iskren prijatelj. Zbog toga vas molim da ne uništite Velebit sa novim cestama i hotelima zato što vi Hrvati posjedujete posljednji prirodni raj u Europi! Velebit je neprocjenjivo blago za vas, vašu djecu i buduće naraštaje. Ne mislite o instant profitu jer poslije njega ostaje samo pustinja. To je kao koristiti motornu pilu umjesto ljestava da bi se obrala voćka. Sve se brzo pobere ali što ostaje sljedeće godine? Nema više ni stabla ni voća, samo glad! Molim vas, ne činite iste greške koje su počinjene u Europi i Italiji. Sada imamo tako puno cesta a tako malo šume! Nisam toliko drzak da vas učim što da činite, samo želim da se sjetite koliko vam je zemlja lijepa i da je volite!
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 1013 puta
19. 05. 2005., 17:34
Kako sam zavolio Velebit
Jiří Schmied - Jura, Prag, Republika Češka
Da budem iskren, njemački filmovi o Winnetou iz šezdesetih godina prošlog stoljeća učinili su najviše na promociji Hrvatskih prirodnih ljepota. Takav je bio slučaj i kod mene. Od tada sam želio posjetiti sva ta prekrasna mjesta kao što su Plitvice, Zrmanja, Vrlika, Skradin, Gorski kotar, Kapela, a ponajviše – Velebit. Velebit sam prvi put ugledao za vrijeme mog prvog posjeta Hrvatskoj 1986. Bio sam doslovno zadivljen ljepotom i mirisima prirode u kanjonu Velike Paklenice i okolici. Slijedeći put sam posjetio Hrvatsku tek 1994. i to samo Istru i otok Lošinj odakle sam svaki dan dalekozorom gledao daleki Velebit. Treći posjet Hrvatskoj 1996. za mene je značio samo jedno – Velebit. Sa svojom obitelji tražio sam smještaj na Jadranu koji bi mi omogućio da budem što bliže Velebitu. Danas, sa ponekim izuzetcima, dolazim na Velebit svake godine. To je nešto poput ovisnosti za mene.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 4865 puta
19. 05. 2005., 17:32
Podrška Zeleno plave opcije KZP HPS
Vesna Jurković, Šibenik
Podrška nacionalnoj ekokampanji Za Velebit !
Članovi i suradnici «Zeleno-plave opcije» KZP HPS zgranuti su saznanjem o devastacijama drastičnih razmjera koje se provode na našoj najvećoj i najdužoj planini Velebit, poznatoj po svom strogom rezervatu prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, šumskom rezervatu Štirovača, nacionalnim parkovima Paklenica i Sjeverni Velebit, te parku prirode Velebit, a posebno poznatoj po svojoj 50 km dugoj Premužićevoj stazi, koja se proteže kroz najljepše dijelove Velebita, spajajući tako Sjeverni, Srednji i Južni Velebit. Neizostavne su i njegove rijeke Krupa i Zrmanja, prepoznatljive po svojim jedinstvenim slapovima, slapićima, sedrenim barijerama, izvorištima, kanjonima i bukovima.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 4292 puta
19. 05. 2005., 17:22
Premužićeva staza
Prof. dr. Željko Poljak, Zagreb
Uzdužna turistička staza kroz sjeverni i srednji Velebit, tzv. Premužićeva staza, sagrađena 1930.-1933. godine od Zavižana do Baških Oštarija u dužini od 50 km, može se smatrati epohalnim djelom u Gorskoj Hrvatskoj. Svojom atraktivnošću, dimenzijama i estetskom vrijednošću jedina je tvorevina u hrvatskim planinama koja se ističe europskim mjerilima. Danas, u doba kada je cijela Europa pokrivena mrežom od 50.000 kilometara turističkih pješačkih staza, tzv. E-puteva, i kada se i od Hrvatske očekuje da se uključi u tu mrežu, Premužićeva staza je po mišljenju eksperata Europskog pješačkog saveza bez premca i pravi dragulj po svojoj ljepoti. Po njihovu mišljenju ta bi staza bila najatraktivnija dionica na putu E-6 koji bi trebao povezati Baltik s Egejskim morem (u sadašnjem trenutku E-6 se prekida na slovensko-hrvatskoj granici i nastavlja u Grčkoj).
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 1540 puta
19. 05. 2005., 17:18
Obavijest Ureda HPS, prenijeto s web stranica HPS, travanj 2005.
Darko Berljak, 25.04.2005
 Predan prijedlog za proglašenje «Premužićeve staze» spomenikom kulture
Prošli tjedan Ured HPS predao je Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH sve potrebne materijale uz prijedlog za proglašenje Premužićeve staze spomenikom kulture. Već duže vrijeme poznato je da svi hrvatski planinari smatraju kako jedino najviši oblik zaštite može trajno sačuvati to neprocijenjivo graditeljsko i kulturno dobro naše Domovine, a taj je stav dobio potrebnu potvrdu u jednoglasnoj odluci Izvršnog odbora HPS na sjednici održanoj 11. travnja ove godine da se nakon usmenih dogovora nadležnom ministarstvu uputi i elaborirani prijedlog proglašenja «Premužićeve staze» spomenikom kulture. Prof.dr. Željko Poljak i Alan Čaplar pripremili su vrlo kvalitetan tekst obrazloženja tog prijedloga kome je pridodan pregled povijesti i djelatnosti HPS-a kao predlagatelja, odnosno ustanove koja se već više od 70 godina brine o toj stazi, razni ostali pisani materijali, popis literature o «Premužićevoj stazi», zemljovidi i CD s mnoštvom fotografija staze u svim godišnjim dobima.
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 4178 puta
10. 05. 2005., 11:22
Što je Velebit Hrvatima ?
Dr.sc. Srećko Božičević, Zagreb
 Stojim visoko na planini Velebit na Svetome Brdu, uz sjenu velikoga križa i pod naletima bure. Pokušavam pogledom dokučiti granice horizonta što se u nedogled oko mene pružaju na sve četiri strane svijeta. Na sjeveru ispod prostranstva zelenila šuma i širine ličkih polja u izmaglici se samo nazire visoki greben Plješevice. Pogled u lijevo u smjeru zapada nastavlja se preko izbočina ramena naše ponosne planine i zatitra tamo daleko dolje na blistavoj plohi nekog ljupkog morskog zaljeva. Desno, prema istoku naredao se niz kamenih šiljaka što kao da nestaju poredani jedan ispod drugog, da se u daljini nad njima zabijeli ogoljeli masiv Dinare. Okrenem li se prema jugu, tada ugledam toplinu dalekog titraja Jadrana. On bliješti između mnoštva svojih otoka i sve nižih vrhova, koji se odavde spuštaju poput stepenica od plavetnila nebeskih visina do zanosne modrine našega mora. U hujanju vjetra i jedva čujnom titranju zraka, kao da čujem pitanje naše planinske vile: ... Što je Velebit vama Hrvati, što ova planina vama znači?
Opširnije | | Pošaljite prijatelju | Pročitano 2640 puta
10. 05. 2005., 11:18
Apel za spas Velebita
|
